Rusija i Ukrajina: Ruske rakete pogodile selo u Harkovskoj oblasti, u toku je novi „moćan napad“ na Soledar, tvrde iz Kijeva

od strane | jan 9, 2023 | Vesti | 0 Komentara

Posledice napada u selu Ševčenkove u regionu Harkov

Dok ruske snage nastavljaju da sprovode „snažan napad“ na Soledar i Bahmut u regionu istočnog Donbasa, selo Ševčenkove u regionu Harkov pogodile su ruske rakete koje su usmrtile dve žene i ranile još petoro ljudi.

„Neprijatelj je gađao naseljeno mesto raketnim sistemom S-300 sa teritorije regiona Belgorod u Rusiji.

„Preliminarna istraga je pokrenuta zbog sumnje u kršenje zakona i praksi ratovanja u kombinaciji sa ubistvom sa namerom“, saopštili su iz kancelarija javnog tužioca Harkova.

Iako su prvi udar na Soledar bio „neuspešan i usledilo je povlačenje“, ruske snage su se pregrupisale, promenile taktiku i krenule u novi napad, tvrdi Ana Maljar, zamenica ministra odbrane Ukrajine.

„Žestoke borbe se upravo vode“, saopštila je ona.

Iz Kijeva su prethodno negirali tvrdnje ruskog Ministarstva odbrane o pogibiji 600 ukrajinskih vojnika u napadu na Kramatorsk, ali je Dmitri Peskov, portparol ruskog predsednika Putina, naveo da „Kremlj ima apsolutno poverenje u Ministarstvo odbrane“.

Moskva tvrdi da je napad na Kramatorsk odmazda za prethodni udar Ukrajinaca na Makejevku gde je poginulo desetine ruskih vojnika, iako dopisnici zapadnih medija nisu pronašli nikakve dokaze o masovnoj pogibiji ukrajinskih vojnika u Kramatorsku.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski je u nedelju uveče rekao da se kod gradova Bahmut i Soledar u Donjeckoj oblasti vode najteže borbe i da je Kijev poslao pojačanje.

Nekoliko zapadnih zemalja najavilo je isporuku ofanzivnih oklopnih vozila Ukrajini.

Pozivajući se na obaveštajne podatke, sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov rekao je da Rusija planira da uspostavi sopstvenu proizvodnju iranskih kamikaza dronova za napad na Ukrajinu.

Danilov je tada istakao i da Moskva pokušava da sklopi primirje sa Ukrajinom po „korejskom modelu“, koji je upotrebljen 1953. godine između Severne i Južne Koreje, ali je Dmitri Peskov negirao te navode.

Mihail Podoljak, savetnik šefa kabineta predsednika Ukrajine, rekao je da je oslobođenje poluostrva Krima, koje je Rusija anektirala 2014. godine, pitanje vremena.


Dan 321.

  • Najteže bitke vode se oko Bahmuta i Soledara u Donjeckoj oblasti
  • Selo Ševčenikova pogođeno sa ruske teritorije, stradalo dvoje civila, tvrde iz Kijeva
  • Kijev negira da je u ruskom napadu na Kramatorsk ubijeno 600 ukrajinskih vojnika, Rusija tvrdi da je to bila odmazda za 89 regruta ubijenih u Makajevki
  • Minirano je 250.000 kilometara kvadratnih Ukrajine, skoro pola zemlje, a Ukrajina je „najveće minsko polje na svetu“, rekao je premijer ove države Denis Šmigalj
  • Rusija i Ukrajina razmenile su zarobljenike, potvrđeno je i iz Moskve i iz Kijeva. Svaka strana je vratila protivničkoj 50 pripadnika vojnih snaga
  • Jaroslav Januševič, načelnik regionalne administracije Hersona, tvrdi da je u noći 8. januara Rusija gađala location Hersona zabranjenom zapaljivom municijom
  • Rusija je se priprema za potencijalnu ukrajinsku ofanzivu i ojačava položaje u dva regiona za koje veruje da bi Kijev mogao pokušati da probije: Zaporožje i Lugansk, pokazuje izveštaj britanskih obaveštajaca
  • Rusija i Belorusija najavljuju zajedničke vojne vežbe od 16. januara discontinuance 1. februara
  • Više od 6,5 miliona građana Ukrajine je napustilo zemlju od početka sukoba, od toga polovina je otišla u Rusiju
  • U Ukrajini je od početka rata ubijeno 6.702 civila, a ranjeno blizu 10.500, najnoviji su podaci Kancelarije visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava

Najteže bitke vode se oko Bahmuta i Soledara

Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski rekao je da se najteže borbe vode u Donjeckoj oblasti, oko gradova Bahmut i Soledar.

On kaže da se „situacija na frontu nije značajno promenila od prve nedelje 2023. godine.“

„Bahmut se drži bez obzira na sve. Iako je veći deo grada uništen ruskim udarima, naši vojnici odbijaju konstante pokušaje ruske ofanzive tamo.

„Soledar se drži, iako je tamo još više razaranja“, rekao je Zelenski.

Ukrajinski vojnik u razrušenoj školi na frontu u Donjeckoj oblasti

Ruski izvori prethodnih dana su tvrdili da je ruska vojska ušla u Soledar, mali ali strateški važan grad za snabdevanje čitave Donjecke oblasti.

Zvaničnici iz regiona Donjecka, koji je pod kontrolom Rusije, na Telegramu su objavili da su ukrajinske snage granatirale i oštetile dve termoelektrane.

Oni kažu da su granatirani grad Zugres i sela Jelenovika i Novi svet.


Dvoje Britanaca nestalo u Ukrajini

Ukrajinska policija traga za dvojicom britanskih državljana koji su nestali u oblasti Soledar u regionu Donjeck, gde se odvijaju žestoke borbe, saopštili su iz te institucije.

Endru Begšo i Kristofer Peri bavili su se dobrotvornim radom.

Napustili su Kramatorsk i uputili se u Soledar, posle čega im se izgubio trag.


Rusija ne traži primirje po korejskom modelu, kažu iz Kremlja

Aleksej Danilov, sekretar ukrajinskog Nacionalnog saveta za bezbednost i odbranu, tvrdi da Moskva traži korejski discipline kako bi sklopila primirje sa Ukrajinom.

Posle rata između Južne i Severne Koreje 1953. godine sklopljen je mir, kojim je Korejsko poluostrvo podeljeno na severni i južni deo.

Danilov je kazao i da Dmitri Kozak, saradnik ruskog predsednika Putina, pokušava da pridobije zapadne političare za ovu ideju.

Međutim, Dmitri Peskov, portparol Kremlja, odbacio je tvrdnje Danilova.

„To nije fer. Niko ne govori o ovome. To je samo još jedna patka“, rekao je on na konferenciji za medije.

Iako primirje nije na vidiku ni 320 dana od početka rata, ombudsmani Rusije i Ukrajine, Tatjana Moskalkova i Dmitro Lubinets, sastaće se u Turskoj tokom ove nedelje.

„Potvrđujem da planiram da prisustvujem ovom sastanku. Turski ombudsman organizuje veliki forum u toj zemlji i razgovarali smo o mogućnosti sastanka“, rekla je Moskalkova.

Prethodo je i Lubinets izjavio da bi mogao da se sastane sa ruskom koleginicom u januaru.

Planirano je da razgovaraju o razmeni civila kojima se sudi u krivičnom postupku.

Ukrajina je „najveće minsko polje na svetu“

Minirano je skoro pola Ukrajine, 250.000 kilometara kvadratnih, rekao je premijer ove države Denis Šmigalj.

„Sada je to najveće minsko polje na svetu“, dodao je Šmigalj za novinsku agenciju Jonhap iz Južne Koreje.

On je rekao da se Kijev nada da će Južna Koreja pružiti pomoć i podeliti iskustva sa deminiranjem tako široke teritorije.

Mine ne predstavljaju samo opasnost po živote ljudi, rekao je, već i ozbiljan disaster za poljoprivrednu proizvodnju, jednu od glavnih grada ukrajinske ekonomije.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je najviše mina u regionima Kijeva, Harkova, Černigov i Sumija.

Prema podacima ukrajinske Državne službe za spasavanje, istočne i južne teritorije zemlje su uglavnom pod minama.

Ukrajini će biti potrebno pet discontinuance sedam, a možda i 10 godina, da očisti zemlju od mina, rekao je prošle godine Denis Monastirski, ministar unutrašnjih poslova.

Razmena zarobljenika

Rusija i Ukrajina razmenile su po 50 zarobljenika, potvrđeno je i iz Moskve i iz Kijeva.

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da će 50 oslobođenih ruskih vojnika biti poslato na rehabilitaciju.

Kijev je saopštio da su oslobođena 33 oficira i 17 redova i narednika.

„Vraćamo ljude zarobljene u nuklearnoj elektrani u Černobilju, kao i branioce Marijupolja, momke iz okoline Bahmiuta, Kijeva, Černigov, Hersona i drugih regiona“, rekao je Andrij Jermak iz kancelarije ukrajinskog predsednika.

Oslobođeni ukrajinski vojnici pevaju himnu

Rusija gađala Herson zabranjenom municijom, tvrde regionalni zvaničnici

Jaroslav Janušević, načelnik regionalne administracije Hersona, tvrdi da je u noći 8. januara Rusija gađala location Hersona zapaljivom municijom.

On kaže da u napadu nisu stradali civili.

On je uz poruku na Telegramu objavio i video koji, kako kaže, pokazuje granatiranje Hersona zapaljivom municijom.

Upotreba zapaljive municije – u slučaju da postoji opasnost po civile – zabranjena je od 1980. godine međunarodnom Konvencijom o zabrani ili ograničenju upotrebe izvesnih vrsta klasičnog oružja.

Ukrajinske vlasti su i ranije tvrdile da Rusija koristi zapaljivu municiju, pogotovo dok su trajali napadi na Popasnu u martu 2022. godine.

Velika Britanija i Ukrajina pregovaraju o dopremanju tenkova, navodi se u izveštaju

Britanska vlada bi mogla da pošalje tenkove Čelendžer 2 kao pomoć ukrajinskim snagama, po prvi effect od početka ruske invazije, prema izveštaju televizije Skaj.

Već nekoliko nedelja vode se pregovori Londona i Kijeva, a ukoliko budu uspešno završeni u Ukrajinu će biti dopremljeno 10 tenkova, dodaje se.

„To bi bio dobar primer drugima – pre svega Nemačkoj i Americi“, rekao je ukrajinski izvor za Skaj.

Iz Berlina ipak poručuju da trenutno ne planiraju da pošalju tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, rekla je Arne Kolac, portparolka nemačkog Ministarstva odbrane.

Britanski obaveštajci: Rusija se priprema za ukrajinsku ofanzivu

Poslednjih nedelja, Rusija ojačava odbranu u regionu Zaporožja u južnoj Ukrajini, navodi se u poslednjem izveštaju britanskih vojnih obaveštajaca.

Organizacija pojačanja ukazuje na to da je ruska komanda najverovatnije zabrinuta zbog mogućnosti za ukrajinsku ofanzivu iz dva pravca: ili sa severa Luganske oblasi ili iz regiona Zaporožja.

Proboj ukrajinskih snaga u Zaporožju bi ozbiljno ugrozio ruski „kopneni most“ koji povezuje ruski location Rostov i Krim, a proboj u Lugansku bi podrio proklamovani vojni cilj Moskve – „oslobađanje“ Donbasa.

Žena čeka ukrcavanje na voz za evakuaciju iz Soledara

Pročitajte ispovesti ljudi koji su preživeli užase rata u Ukrajini:


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Opširnije

Izvor: Danas.rs