Printscreen/Instagram
Kuća i porodica
Sveta Varvara, poznata i kao Sveta Varvara, hrišćanska je mučenica i svetica. Pravoslavna crkva je slavi 17. decembra, a smatra se zaštitnicom rudara, zemljoradnika, zidara, kuvara, stolara…
Živela je u 3. veku, god. vreme rimskog cara Maksimilijana. Njen otac se zvao Dioskor. Bio je mnogobožac i veoma je strogo vaspitavao svoju ćerku. Ali jednim prilikom, kada je hteo da napravi kupatilo, naredio je da se naprave dva prozora, a Varvara je tražila tri, za Oca, Sina i Svetog Duha. Kada je to čuo, njen otac je bio ponižen što je njegova ćerka hrišćanka. Odvukao je do starešine oblasti, gde je devojka hrabro priznala da je hrišćanske vere i da se nikada neće klanjati idolima, spalili su joj rebra i grudi, a na kraju su vodili i grad. . Sam otac Dioskor odsekao je glavu svojoj ćerki. Tako se ova mlada devojka žrtvovala za Hrista, a njen otac je dobio zasluženu kaznu – jednom ga je udario grom i poginuo u mukama.
Sastojci:
pšenica,kukuruz,voda,orasimid
Napomena:
količina pšenice i drugog materijala je na sopstvenom nahođenju. Na slici je čorba sa 1/2 kg pšenice, 250 g kukuruza, 250 g oraha i 6 kašika meda.Pšenicu i kukuruz preliti vodom (2 cm da prekrije materijal) i ostaviti da prenoći. Sutradan preliti čistim vodom i kuvati na sniženoj temperaturi 2-2,5 sata (dok tečnost ne ispari i zrna ne omekšaju). Dodajte med i seckane orahe, promešajte i poslužite.
Na ikoni je Sv. Varvara je predstavljena u uobičajenoj ženskoj odeći tog vremena sa krstom i mitrom u ruci, a njene čudotvorne moći čuvaju se u Kijevu. Proslavljena u Carstvu Hristovom, mnogo puta se javljala u današnjem razvoju, čas sama, čas u pratnji Presvete Bogorodice
Narodni običaji i verovanja
Postoji narodni običaj da se uoči Svete Varvare skuva žito i ostavi da se kuva pored vatre u loncu uveče, pa se sutra na Varvarin dan gleda. sa koje strane je uključeno, a kaže se da na toj strani treba posejati pšenicu u njivu, ako se želi dobar rod. U kući se jede kuvano žito, posipa se mesto gde se uzima voda za piće, a takođe se meša sa solju i daje stoci.a crkva je danas počela 1. septembra, posle žetve, pa Varvarina prvi danove godine. U nekim krajevima Srbije običaj je na današnji dan da se zrna pšenice potapaju u vodu da proklijaju, pa da se na Badnji dan iznesu da se vidi koliko je pšenica porasla. U novije vreme zrna pšenice se natapaju i stavljaju na tanjir ili u činiju, a kada pšenica poraste, iznosi se na božićnu trpezu.
Vari variče,
Raditi koze i
bela jagnjad
i decu i junice.
Varica se drugog i trećeg dana jede hladna i zato se peva:
Varvarica kuva,
)
A Savica ladi,
Nikolica kuva.
EPK/Vikipedija/
Kurir
Sveta Varvara, poznata i kao Sveta Varvara, hrišćanska je mučenica i svetica. Pravoslavna crkva je slavi 17. decembra, a smatra se zaštitnicom rudara, zemljoradnika, zidara, kuvara, stolara…
Živela je u 3. veku, god. vreme rimskog cara Maksimilijana. Njen otac se zvao Dioskor. Bio je mnogobožac i veoma je strogo vaspitavao svoju ćerku. Ali jednim prilikom, kada je hteo da napravi kupatilo, naredio je da se naprave dva prozora, a Varvara je tražila tri, za Oca, Sina i Svetog Duha. Kada je to čuo, njen otac je bio ponižen što je njegova ćerka hrišćanka. Odvukao je do starešine oblasti, gde je devojka hrabro priznala da je hrišćanske vere i da se nikada neće klanjati idolima, spalili su joj rebra i grudi, a na kraju su vodili i grad. . Sam otac Dioskor odsekao je glavu svojoj ćerki. Tako se ova mlada devojka žrtvovala za Hrista, a njen otac je dobio zasluženu kaznu – jednom ga je udario grom i poginuo u mukama.
Sastojci:
pšenica,kukuruz,voda,orasimid
Napomena:
količina pšenice i drugog materijala je na sopstvenom nahođenju. Na slici je čorba sa 1/2 kg pšenice, 250 g kukuruza, 250 g oraha i 6 kašika meda.Pšenicu i kukuruz preliti vodom (2 cm da prekrije materijal) i ostaviti da prenoći. Sutradan preliti čistim vodom i kuvati na sniženoj temperaturi 2-2,5 sata (dok tečnost ne ispari i zrna ne omekšaju). Dodajte med i seckane orahe, promešajte i poslužite.
Na ikoni je Sv. Varvara je predstavljena u uobičajenoj ženskoj odeći tog vremena sa krstom i mitrom u ruci, a njene čudotvorne moći čuvaju se u Kijevu. Proslavljena u Carstvu Hristovom, mnogo puta se javljala u današnjem razvoju, čas sama, čas u pratnji Presvete Bogorodice
Narodni običaji i verovanja
Postoji narodni običaj da se uoči Svete Varvare skuva žito i ostavi da se kuva pored vatre u loncu uveče, pa se sutra na Varvarin dan gleda. sa koje strane je uključeno, a kaže se da na toj strani treba posejati pšenicu u njivu, ako se želi dobar rod. U kući se jede kuvano žito, posipa se mesto gde se uzima voda za piće, a takođe se meša sa solju i daje stoci.a crkva je danas počela 1. septembra, posle žetve, pa Varvarina prvi danove godine. U nekim krajevima Srbije običaj je na današnji dan da se zrna pšenice potapaju u vodu da proklijaju, pa da se na Badnji dan iznesu da se vidi koliko je pšenica porasla. U novije vreme zrna pšenice se natapaju i stavljaju na tanjir ili u činiju, a kada pšenica poraste, iznosi se na božićnu trpezu.
Vari variče,
Raditi koze i
bela jagnjad
i decu i junice.
Varica se drugog i trećeg dana jede hladna i zato se peva:
Varvarica kuva,
)
A Savica ladi,
Nikolica kuva.
EPK/Vikipedija/
Kurir